Beletristika : Strani pisci

LISICA JE VEĆ TAD BILA LOVAC , Herta Miler

LISICA JE VEĆ TAD BILA LOVAC , Herta Miler
Autor: Herta Muller
Cena: 400.00 din.

Šifra: 40485

+ Dodaj u korpu
Za direktnu narudžbinu (bez ubacivanja u korpu) pozovite 065 303 18 18 ili 064 365 60 07
ili nam pišite na marija1804@gmail.com
LISICA JE VEĆ TAD BILA LOVAC , Herta Miler ( Herta Muller ) ,Buybook Sarajevo 2012 , prevela: Sabine Marić , Prikazavši Rumunjsku za vrijeme totalitarističke vladavine Nicolaia Ceauşescua, 
samoprozvanoga Conducătora (rum. – vođa), Herta Müller, dobitnica Nobelove nagrade za 
književnost 2009. g., evocira strah i patnju njegovih žrtava doslovno autobiografski. 
Pripadnica njemačke manjine, rođena u Rumunjskoj, Herta je već po rođenju bila 
„obilježena” kao neprijatelj. Rumunjski su Nijemci nakon Drugoga svjetskog rata bili 
odvođeni na prisilni rad, u logore, na tobožnju izgradnju zemlje, što jedan dio ljudi nije 
preživio. Njihove muke ispripovijedala je u romanu Ljuljačka daha. To je iskustvo označilo 
Hertino djetinjstvo, a kada se kao odrasla osoba zaposlila kao prevodilac u jednoj tvornici, i 
odbila raditi za tajnu službu, tj. uhoditi svoje sugrađane, rodbinu i prijatelje, Herta pada u 
strašnu nemilost rumunjskih vlasti. Dehumanost totalitarnih ideologija – u ovom slučaju 
lijeve ideologije – postaje njezina literarna opsesija. 
U ovom romanu ona, kao i inače, ne dopušta čitatelju da bude puki spektator, već ga vješto 
uvlači u samu srž izazivajući jedva podnošljiv osjećaj anksioznosti gdje uznemirenost i 
napetost rastu svakom novom rečenicom koja je krajnje reducirana, metaforična i 
ekspresionistična. Na čelu diktatora sjedi lisna uš i pravi se mrtvom. Postoji, ali kao da ga 
nema: čovjek prestaje biti ono što jest i postaje depersonalizirani objekt koji služi tek kao 
element u projektu provedbe diktatorskoga režima. Čovjek postaje stranac, napušta vlastito 
biće. Život je mrtav, a živ jedino strah, i bol življenja. Oči su prozori straha. Noć plete vreću 
od tame, ona se prosipa na dan. Takav je život Hertinih likova, njihovi su životi mračni i 
izgubljeni. Žive u tjeskobnoj neizvjesnosti, budeći se svakoga jutra sa strahom da netko tko 
im predstavlja makar i zračak svjetlosti, do kraja dana više neće postojati. Tišina vlastitih 
misli, drugačija tišina, nametnuta, zatomljena strahom i ispunjena žudnjom za slobodom. 
Kavez iz kojega nema bijega ni fizičkoga ni metafizičkoga. I pejzaž zlokobno sluti da trag o 
nečijem postojanju može nestati u bilo kojem trenutku. Slike bradavičaste djece, njihovih lica 
koja otkrivaju starost koju dječji glas ne može podnijeti, topole koje režu nebo poput noža, 
prljavi komad odjeća kojim se pokušava zaustaviti krvarenje tvorničkoga radnika… literarne 
su slike koje se usijecaju duboko u čitateljevu psihu. 
Tamo gdje nema slobode, stanuje Veliki Brat čijem je svemoćnomu oku nemoguće umaknuti. 
To perifrastično ime simbolizira režim koji želi potpunu kontrolu nad čovjekom, njegovim 
mislima i dušom, a pojavljuje se u distopijskom romanu 1984. Georgea Orwella kao 
nevidljivi diktator koji vlada ostacima Zemlje u dalekoj budućnosti 
NOVO ,mek povez , format 12 x 20 cm ,latinica, 214 strana ,