Antikvarne i retke knjige : Retke knjige

Položaj Slovena i Rumuna u Austrougarskoj / Hrvati , Anton Georgiev Drаndar

Položaj Slovena i Rumuna u Austrougarskoj / Hrvati , Anton Georgiev Drаndar
Autor: Drаndar
Cena: 13500.00 din.

Šifra: 58324

+ Dodaj u korpu
Za direktnu narudžbinu (bez ubacivanja u korpu) pozovite 065 303 18 18 ili 064 365 60 07
ili nam pišite na marija1804@gmail.com
 Položaj Slovena i Rumuna u Austrougarskoj / Hrvati , Anton Georgiev Drаndar ,
La Situation des Slaves et des Roumains en Autriche-Hongrie: Les Croates , par Anton Georgiev Drаndar , Izdavači : Librairie Falk Fils Bruxelle / Librairie Felix Alcan Paris
Godina : 1900
Politika Austrougarske i danas teži da pomogne raseljavanju turskog carstva u Evropi, ali pod uslovom da ta podela bude u njenu korist, a ne u korist drugih. Pod lažnom maskom izvesne takozvane konzervativne politike, austrougarska diplomatija podržava stalne nemire i sukobe među hrišćanima Balkanskog poluostrva. Zato je sada vidimo kako huška Albance na srpsko stanovništvo i, uz pomoć jezuita, uspeva da Albance preseljava u blizini srpske granice. Njen cilj je da obezbedi slobodan prolaz između Crne Gore i Srbije kroz pokrajinu Novopazarski sandžak, kako bi mogla da prodre do Soluna. Zato je vidimo kako neprestano huška Srbe na Bugare, Bugare na Srbe, Rumune na Bugare itd. Isto tako, najnoviji nemiri u Albaniji i Makedoniji su samo plod tajnih intriga Austrougarske

Kako je postupila sa Bosnom i Hercegovinom i kako se odnosila prema pritužbama stanovništva ove dve pokrajine, iznesenim u memorandumima upućenim caru Francu Josifu i koji su se obraćali javnom mnjenju u Evropi, svi dobro znaju. Austrougarska monarhija svoju politiku vodi drsko, prikrivajući se elastičnom i nejasnom frazom: „zaštita austrijskih interesa“.

Austrougarska ne traži mir nego nered na Balkanskom poluostrvu, da bi od toga profitirala u svom najboljem interesu. Nevolje u Makedoniji i nemire u Bugarskoj i Srbiji podstiče i podržava Austrija, jer služi njenim interesima. Što je više nereda na poluostrvu, to više austrijski interesi proističu iz toga.
Da srpsko-bugarski narodi propadnu, da Makedonija i Albanija ostanu trajno žarište anarhije, malo je važno, pod uslovom da time ne budu stradali interesi Austrije. Njihova sebičnost prevazilazi englesku.

Ako je sadržaj ovog rada posvećen isključivo jednom od slovenskih naroda koji naseljavaju ogromnu Habzburšku monarhiju, on se odnosi i na sve druge narode koji su podložni njenoj dominaciji, sa izuzetkom Nemaca i njihovih pratilaca Jevreja. Svi ovi narodi, naime, vekovima se bore i još uvek se bore za odbranu svojih istorijskih, nacionalnih i ljudskih prava, kojima dominantni nemački element i vlast prete trikovima svih vrsta. Tako da se istorija Hrvata, opisana u ovoj knjizi, može sa sigurnošću nazvati istorijom svih slovenskih naroda koji naseljavaju Austrougarsku, kao i Rumuna u Transilvaniji.

Čitajući ovu istoriju Hrvata, jasno će se videti da je nemački element, iako mnogo manje brojan u poređenju sa ostalim narodnostima Austrougarske, već odavno usvojio kao politički princip valutu divide et impera. Shodno tome, sva njegova pažnja do sada je uvek bila usmerena na izmišljanje sredstava i traženje mogućnosti za sejanje razdora među drugim nenemačkim narodima i njihovo neprijateljstvo jednih prema drugima. Zbog toga nemački element manevriše, uprkos svojoj upadljivoj manjini, da uvek zadrži dominaciju.
Važno je napomenuti još jednu taktiku.
U pogledu Srbije, Austrija je vodila istu nemoralnu politiku u sadašnjih prvih četvrt veka, od početka ustanka Srba protiv turskog jarma do stupanja na presto kralja Milana, koji se otvoreno bacio u zagrljaj Austrije, naročito od početka 1882. Kada želi da upropasti ljude, ona počinje slanjem Jevreja , najprefinjenijih svojih podanika, koji su prethodnici političke i ekonomske eksploatacije koja će uslediti. Ovi Jevreji igraju ponižavajuću dvostruku ulogu: oni demorališu i iskorišćavaju narod. Uspeli su da neprimetno i sa velikom veštinom oslabe vitalnost mladog srpskog naroda unoseći u stanovništvo sklonost ka liberalizmu i uključivanjem srpske vlade u zajmove vezane za Länderbank. Posle ovih sramnih postupaka Austriji nije bilo teško da Srbiju učini skoro jednom od svojih pokrajina. Svi znaju kakva je trenutna situacija u Srbiji u finansijskom i političkom smislu.

To su isti postupci koji su korišćeni protiv Bugarske pod režimom Stambulova. Koliko je nevinih ljudi obesila i upropastila ova pronicljiva austrijska diplomatija, koja je u Stambulovu imala slepi instrument!

Ne želimo da budemo osumnjičeni za sektaštvo, ali kako je judaizam postao organ raznih zločinačkih akcija širom sveta iz sopstvenih motiva, nije iznenađujuće da se antisemitizam dodatno širi. Mržnja prema Jevrejima raste svakodnevno i može dovesti do tragičnih posledica. Razlog je taj što je Jevrejin generalno sklon nedostojnim eksploatacijama, koje mu omogućavaju da bez griže savesti prisvoji lako stečeno bogatstvo. Svi savremenici francusko-nemačkog rata znaju koliko je Jevreja kažnjeno smrću zato što su pljačkali na ratištima, oduzimali ranjenicima novac, satove, prstenje i dokrajčili ih ako su plakali. Tokom masakra Bugara u Batak-Peruštici 1876. godine, Jevreji su otkupljivali plen po niskoj ceni, a prilikom poslednjeg masakra nesrećnih Jermena otkupili su njihov plen od Turaka. Naravno, nepravedno je kriviti celu rasu za zločine nekolicine i za prosperitet masa; ali činjenice poput ovih koje smo upravo spomenuli u izvesnoj meri objašnjavaju ozbiljnost koju su neke nacije usvojile protiv Izraelaca. Rusija ih je oterala sa svoje teritorije. Rumunska vlada je, posle poslednje avanture u Bukureštu, preduzela protiv njih još oštrije mere. Njima je od sada zabranjeno da budu državni i opštinski službenici, da budu preduzetnici u državnim i opštinskim preduzećima, da se predstavljaju kao dobavljači vojske itd.
Prevod iz autorovog predgovora

RETKOST ! tvrd povez, format 15 x 21,5 cm , francuski jezik, 136 strana, pečatirana
Položaj Slovena i Rumuna u Austrougarskoj / Hrvati , Anton Georgiev Drаndar
Položaj Slovena i Rumuna u Austrougarskoj / Hrvati , Anton Georgiev Drаndar