Rečnici i leksikoni : leksikoni

LEKSIKON YU MITOLOGIJE

LEKSIKON YU MITOLOGIJE
Autor:
Cena: 1800.00 din.

Šifra: 39052

+ Dodaj u korpu
Za direktnu narudžbinu (bez ubacivanja u korpu) pozovite 065 303 18 18 ili 064 365 60 07
ili nam pišite na marija1804@gmail.com
LEKSIKON YU MITOLOGIJE , Rende Beograd 2012 , 1989. godine Dubravka Ugrešić i urednici u tadašnjem `STARTU`, Dejan Kršić i Ivan Molek, uputili su poziv za suradnju na projektu `Leksikona YU mitologije`. Krenulo se od premise da ne postoje artikulirani pojmovi jugoslavenske popularne kulture koji bi pripomogli definiranju naših identiteta. Problem je, pisali su pokretači, bio `širi od puke manjkavosti domaće popularne kulture`, i tvrdili da bi pitanje jugoslavenskih identiteta trebali istražiti `ne samo zbog svijeta već prvenstveno zbog nas samih`, dodajući da `današnja politička situacija to jasno pokazuje`. Zadnja rečenica danas zvuči ironično. Od pitanja `Što smo?`, došlo se do `Što smo bili?`, a mnogima je i to pitanje postalo `suvišno`, jer im je odgovor unaprijed bio `poznat`. Nove su se države različito odredile prema prošlosti i sjećanju - od konfiskacije pamćenja i reinterpretacije prošlosti do apsolutnog negiranja i novog brojanja vremena, neke vrste `godine nulte`. Činilo se da je raspadom SFRJ nestala i potreba za sastavljanjem leksikona. Projekt je, nakon kolektivnog udesa, ipak ponovno zaživio u drugoj polovici devedesetih, kada su na jednom sastanku u egzilu Dubravka Ugrešić i potpisnici ovog predgovora odlučili obnoviti cijelu stvar. Vodio nas je, ako i neizrečen, osjećaj što ga je u `Leksikon YU mitologije` kasnije upisao Boris Buden `sve što dolazi poslije nije samo zbog toga ujedno i bolje`. U suradnji sa zagrebačkim `Arkzinom` ponovno je oformljena redakcija i postavljena jednostavna internetska stranica. Učinili smo to najprije zbog sebe, ne očekujući previše. A onda se dogodila čudna stvar. Poput brodolomaca su se, s `porukama u boci` počeli javljati naši bivši sugrađani, doslovno sa svih strana svijeta. Ovo nije tek otrcana fraza: novosadski muzikolog u Jeruzalemu, službenica u jednoj londonskoj kancelariji, čuveni crnovalni režiser iz Pariza, iz New Yorka dvije bivše zagrebačke tinejdžerice, naš pisac iz Irske i mlada zagrebačka tv-voditeljica bili su među prvima koji su poslali priloge. Ubrzo su krenuli i ostali: profesionalci u stvarima pisanja, ali i mnogo više onih koji nisu nikada objavili ni retka. Na naš su se zov, u desecima, a onda u stotinama odazvali autori najrazličitijih demografija. Mnogi daleko od kuće, grijani nostalgijom i ne samo traumatizirani nedavnim stvarnim događajima nego i ušutkani onim što Dubravka Ugrešić zove represijom `ponižavajućih fusnota`, na našoj su stranici pronašli neku vrstu utočišta, luku u kojoj su se, ako ništa, mogli koristiti ideološkim smicalicama otuđeno im pravo na sjećanje. Pljuštale su uspomene, osobne i kolektivne, zaboravljena imena domaće popularne kulture - ponekad kao natuknice, ponekad kao esejistički, literarni tekstovi, često kao mješavine stilova i žanrova, i jezici su bili različiti. Neki su sačuvali stil neopterećen recentnim lingvističkim promjenama, drugi su miješali registre, nesvjesno upotrebljavajući novogovore. I jedni i drugi su se ponekad mučili opisati fenomene zajedničkog doba. Pokušavali su što bolje, preciznije pisati i prenijeti svoje misli i sjećanja, pokazujući time da se radi o njima važnoj stvari. Čak i da je leksikon ostao na tom stadiju i u toj formi, već bi tako opsežan i kreativan odgovor bio uspjeh naše namjere. Srećom nije. U međuvremenu je internetska stranica prerasla u veću i atraktivniju. S prilozima se javljalo sve više suradnika, a naš tim je upotpunjen suradnicima iz beogradske izdavačke kuće `Rende` i zagrebačkog `Postscriptuma`. Počeo se oblikovati materijal za knjigu koju, nakon nekoliko godina suradnje niza autora, imate pred sobom. Osim autora jedinica, i drugi su na različite načine pridonijeli stvaranju leksikona: redakcijski i vanjski suradnici, prijatelji i kolege koji su pomogli neprocjenjivim savjetima. Sve ga to čini uistinu kolektivnim djelom. Poštivajući autorstvo tekstova, priloge smo ostavili u izvornim jezicima. Jedinice smo, umjesto da ih grupiramo tematski, jednostavno abecedno poredali. Nemoguće je bilo pokriti sve - riječ je o 50 godina kulturne povijesti! A i {O}sjećanja su subjektivna, uvijek će se nekome činiti da nešto nedostaje. Odlučili smo, stoga, objaviti `Leksikon YU mitologije` kad smo došli do dovoljno uzbudljivoga korpusa. Razni nam faktori, promjene, kulturne i društvene silnice, pokazuju daje za to došao i trenutak. Da bi postala pamćenjem, prošlost mora biti artikulirana. Ovom knjigom pokušali smo istražiti topografiju kulturnog i životnog postora koji smo pedeset godina gradili i dijelili. Ne zbog prošlosti, već u uvjerenju da će i u postmodernom vremenu brzog zaborava biti korisno znati što je značio AFŽ a što ŽTP, što Slet a što mimohod. Đorđe Matić i Iris Adrić, 2004. 
tvrd povez, format 21 x 27,5 cm , očuvano, posveta na predlistu , latinica, ilustrovano, 463 strane ,
LEKSIKON YU MITOLOGIJE
LEKSIKON YU MITOLOGIJE
LEKSIKON YU MITOLOGIJE